Opisati Ijepote prirode Ulcinja moze biti samo pokusaj. Neka i ostane samo na tome.

Kao rijetko gdje priroda je bila prema ovome mjestu izuzetno darezljiva. Na sebi svojstven nacin, sastavila je koloritan mozaik kontrasta posebne privlacnosti. Vjekovima su se na ovom malom prostoru talozile Ijepote i sacuvale svoju svjezinu i prirodnost da boravak gostu, umornom od nedaca razvijenog svijeta, ucini sto ugodnijim i opustenijim. Priroda kao da je odavno proucila raznolikost prohtjeva i zelja savremenog covjeka za dodir i druzenje s njom, netaknutom i zdravom, poklonila je ovom kraju: tamnoplavo cisto more, zeleno oku rijeku Bojanu i ostrvo Adu na njenom uscu, bogato Sasko jezero, dugovjecnu maslinadu, predivnu uvalu Valdanos, Ijekovite izvore i opojnu borovu sumu, i nadaleko cuvene pjescane plaze.

Prirodni sarm i ljepota ovoga grada bili su inspiracija mnogim umjetnicima. Egzotiku prirode su prenijeli i na platna sedme umjetnosti poznati reziseri, Zivko Nikolic, Dusan Vukotic, u filmovima: »Dugi brodovi«, >Sedmi kontinent«, »Ljepota poroka«, i dr.

Ono po cemu je ovaj grad drugaciji i izdvaja se od svih na obali Jadrana, svakako su prelijepe pjescane plaze koje su znak raspoznavanja i simbol izuzetnosti, nesto sto se ljubomorno cuva, a kod iskrenog ljubitelja prirode i Ijepote izaziva divljenje. Od 32,7 km ukupne duzine plaza na Crnogorskom primorju 50% nalazi se na Ulcinjskoj rivijeri. Najveca od njih, kako se po samom nazivu moze primijetiti, je Velika plaza duga je 12,5 km a prosjecno siroka 50 m.

Zovu je Bostani, po bestanu koji se uspjesno uzgaja u njenoj blizini (Stojskom polju), a zbog prostranosti, njeni ljubitelji nazvali su je »Jugoslovenskom Kopakabanom«. Proteze se u pravcu sjeverozapad‑jugoistok u blagom luku od uvale Porta Milena do usca rijeke Bojane. Od centra grada je udaljena 4 km. Sva je od finog pijeska bjelo castosive boje, velicini zrnaca 0,1 do 0,5 mm. Istog je sastava i dno plicaka i kupalisnog prostora, pa je kupanje izuzetno zadovoljstvo, pogotovo za starije osobe i za malisane prava radost.

Na udaljenosti od oko 4 km od Uvale ‑ Kanala Milena, u pravcu usca rijeke Bojane, ispred Velike plane, iz mora viri skolj‑Krs od Derana (Guri Gjeranës). Nastao je usljed tektonskog pomjeranja tla, ocjepivsi se od jugoistocnog kopnenog dijela.

Njena pozadina je pokrivena borovom sumom, makijom, zimzelenim i listopadnim drvecem. Na samom pocetku ove plane na povrsini prekrasnog parka, 150 m od mora, smjesten je hotelski kompleks sa hotelima: »Olimpic<, »Grand Lido< i »Otrant<< svi »A« kategorije i >Belvi«, >>Lido bungalovi<< »B« kategorije. Osim smjestaja i ishrane hotelski kompleks nudi i citavu lepezu sadrzaja zabave i rekreacije. Nesto dalje u hladu guste sume nalazi se auto‑kamp »Neptun« i naseije »Safari«. U blizini.kampa je odmaraliste mladih, Ferijalnog saveza. U pozadini plaze, do modernog puta, koji povezuje Veliku plazu, Gornji i Donji Stoj, sagradjen je veliki broj privatnih kuca za odmor koje turistima nude smjestaj.

Mala plaza (Rana) s uvalom ‑ smjestena je izmedju rta Nuradinove Ponte (Punta e Nuradinit) i rta Ratislava ili Suka. Ime Ratislava nastalo je od rijeci »Rat i Slava<<. Ovim rijecima je knjaz Nikola, boraveci u Ulci­nju, u svom omanjem ljetnikovcu na du Suka, zavrsio telegram, kojim je izvijestio srpskog kralja Petra o odluci objave rata protiv Turaka (Bal­kanski ratovi). Ova uvala ujedno predstavlja i luku, odnosno ulcinjsko pristaniste za brodove, jahte, ribarske camce i druge plovece objekte.

Jednim dijelom sluzi kao prirodna marina (Mandrac ili Menrec i Kace­ me), ali je nezasticena od juznih vjetrova koji razburkaju more i donose kisu, uglavnom tokom jeseni i zimi. Uvala je zasticena od hladne bure. U ljetnjim danima od 11″ duva topao vjetar s mora, maestral, koji je na Velikoj plazi, zbog njene otvorenosti, nesto jaci. Ribari >kapetani cam­ca«, jedrilicari i drugi njemu se na jvise raduju jer obecava lijepo vrijeme. Kad ga nema, priprema se promjena. Zalo Male plaze dugo je 600 m, a prosjecno siroko 25 m, i polukruznog je oblika. Pijesak ima ista svoj­stva kao i onaj na Velikoj plazi. Na njoj su se u dugim kupacim kosti­mima jo§ krajem XIX vijeka kupali prvi turisti ovoga grada. Ljeti se pro­stor uz plazu pretvara u centar zivljenja grada, setaliste i sastajaliste turista i domacina. Okruzena je restoranima, barovima, ljetnjim bastama i parkom. Najljepsa je kada se gleda sa tvrdjave Starog grada i rta Ratislave, na kome je nekad impozantno stajao divan hotel »Ja­dran«, bivsi banovinski hotel, porusen 1979. godine u zemljotresu. Nadomak plane u borovoj sumi na mjesto nekadasnjeg hotela »Koog« iz 1939. godine sagradjen je moderan hotel »Galeb« (»A« kat.) a pored njega hotel »Mediteran<< (»g« kat.). Od hotela »Galeb« setalistem, kroz gustu borovu sumu slusajuci §um mora i cvrkut ptica i udisuci vazduh pomijesan s mirisom sumpornih izvora i aromaticnog bilja stize se do lijepog hotela »Albatros« (»A« kat.). Prema ovoj plan pruza se i pogled sa mnogih balkona i terasa modernih, komfornih apartmana i soba domace radinosti. U Starom gradu, takode nadomak ove plaze, sagradjeni su apartmani >Dvori Balsica<< i palata »Venecija<< u orijen­ talnom i venecijanskom stilu.